Stesihor: Jelena u Egiptu

οὐκ ἔστ᾽ ἔτυμος λόγος οὗτος, 

οὐδ᾽ ἔβας ἐν νηυσὶν εὐσέλμοις,

οὐδ᾽ ἵκεο Πέργαμα Τροίας·

Nije istinita priča ta, nije,

nit' ode ti u lađama paluba čvrstih

nit' dođe u Pergam-tvrđavu trojsku...

***

Glas nije istinit onaj, - 

Nijesi sa lađama natkritim pošla,

Ni u grad trojanski došla.

Starogrčki horski pesnik, jedan od devet velikih liričara (u koje se ubrajaju među ostalima Sapfa i Pindar) Stesihor, iz Metaura (današnja Kalabrija), vidi se da je u lirici pokročio novim putem, - stao je lirski obrađivati epsku građu. Spevao je pesmu u kojoj kleveta lepu Jelenu kao nevernu - zbog toga, vele antički aleksandrijski i vizantijski izvori, njen duh mu pošalje slepilo. Poznavši uzrok svoga slepila, on sastavi palinodiju, u kojoj se koristi mitom za koji Homer nije znao - Jelena nije prevarila Menelaja i nikada nije stigla za Troju. U srdžbi zbog gubitka od Afrodite, boginja Hera je sa Hefestom sastavila dvojnika Jelene - njenu prikazu od etra, "slavu", koju šalje Paridu, a pravu lepoticu bog Hermija odnosi u magli za Egipat. Tamo, ona je zatočena kod egipatskog cara Proteja, ali ostaje verna svom mitološkom suprugu. Heleni i Trojanci se pod zidinama bore deset godina, carstvo biva uništeno, zbog Jeleninog "imena", "slave o njenoj lepoti" koja nije prava, nego - iluzija. Na kraju će se posle mnogo stradanja Menelaj i Jelena sastaviti ponovo.
Motive ovog lepog mita na osnovu Stesihorove palinodije, iskoristiće Euripid da sastavi svoju neobičnu tragediju Helena.
Zahvaljujući toj drugoj palinodiji o Jeleni, Stesihoru se isceli slepilo. Palinodija se odnosi na pohvalnu pesmu kojom se opovrgava ranija uvredljiva ili pogrdna.
Danas, ona je do savremenog čitaoca stigla u malenim fragmentima - malenim, ali svejedno izvrsne ljupkosti i srževitosti.